Berza i berzansko poslovanje - Staša Milisavljev
Neizvesnost obeshrabruje ulagače više nego gubitak
Arhiva » Vesti » Danas 17.03.2008
Ne, nisam investirao na Beogradskoj berzi. Razlozi za to su pre svega nedostatak informacija i slaba likvidnost, ali verujem da će ova Berza dobiti na značaju posle podele besplatnih akcija. Znam da su se akcionari u Srbiji brzo odricali svojih akcija kako bi što pre došli do novca. Međutim, oni koji su besplatno dobili pozamašan broj akcija, i odmah ih outđili, a novac potrošili napravili su grešku. Da se to ne bi dogodilo i sa besplatnim akcijama velikih sistema neophodno je mnogo toga učiniti na edukaciji građana ali i ponuditi neke stimulativne mere, kao što je urađeno u nekim državama u okruženju gde je na deset neprodatih akcija, ponuđena jedna besplatna - kaže za Biznis Danas Staša Milisavljev, Somborac koji se kao investitor oprobao na Londonskoj i Njujorškoj berzi.
Pogrešna procena
Najveću grešku napravio sam kada sam kupovao akcije jednog trgovačkog lanca, dok su ostali investitori ulagali u akcije kompjuterskih firmi. Akciju sam platio 3,30 funti cena akcija je ubrzo pala na 2,90, ali se posle izvesnog vremena vratila na 3,60, kada sam odlučio da ih prodam. Kasnije cena je oborena na 1,50 funti. Na onim drugim akcijama moglo se zaraditi mnogo više - kaže Milisavljev.
Povod za ovaj susret sa našim sagovornikom bila je njegova knjiga, drugo dopunjeno izdanje, "Investiranje na berzi za početnike". Prvi tiraž od 500 primeraka brzo je rasprodat, a dobru prođu ima i drugo izdanje, štampano u 1.000 primeraka. Sem toga, knjigu je otkupila jedna izdavačka kuća iz Hrvatske, a uskoro će se pojaviti i na tržištu u Sloveniji. Priprema i novu knjigu (aradni naslov "Fjučers i opcije"), a pisanje o berzanskom poslovanju počelo je u Somborskim novinama, objavivši iz Londona nekoliko tekstova.
- Neizvesnost, pogotovo ako dugo traje, gora je i od loše vesti odnosno gubitka. Ali, dugoročno gledano, ekonomski faktori imaju najveći uticaj na rast ili pad berze, pošto većina investitora ulažu novac na duži vremenski period. Za naše prilike pošto većina investitora ulažu novac na duže vremenski period. Za naše prilike možda je potrebno naglasiti da investitori posebnu pažnju pridaju vestima o broju nezaposlenih i ekonomskom rastu. Ako analitičari, naprimer, procenjuju da će biti otvoreno 50.000 radnih mesta, investitori neće snažno reagovati. Ali, ako je rezultat samo 20.000 novih radnih mesta, berza će pasti - kaže Milisavljev.
On navodi primer somborske uljare Sunce, čiji su se akcionari olako odrekli svojih akcija da bi se kasnije ispostavilo da je to bilo po desetostruko nižoj ceni. Zato Milisavljev poručuje onima koji dobiju besplatne akcije da sačekaju sa prodajom čak i ako im je novac preko potreban. Još jedan problem sa kojim se susreću akcionari u zemljama u tranziciji, jeste nedostatak likvidnosti. Mnogi koji su kupili akcije u Srbiji i one skoče doživeli su da ne mogu odmah da ih prodaju jer jednostavno nema ko da ih kupi. Jedno je kada kupite akcije pa se pokaže da ste pogrešili jer njihova cena pada, a sasvim je druga priča kada se ispostavi da je vaša investicija uspešna, a vi ne možete da keširate onog momenta kada želite. Zato je važno doneti zakone, pre svega one koji će štititi manjinske akcionare a zatim je neophodno da država počne da edukuje i ohrabruje građane da učestvuju u vlasništvu velikih firmi tako što će doneti izvesne poreske olakšice. U takvim okolnostima berza u Srbiji bi mogla da procveta - tvrdi Milisavljev.
Onima koji imalo znaju o berzanskom poslovanju, poučno može da bude Milisavljevo "putešestvije". Rođen je u Somboru 1970. godine gde je završio srednju školu. Pošto je oduvek želeo da živi u Londonu, 1991. godine otisnuo se u "beli svet". Studirao je, i završio biologiju, ali kako je za život u velikom gradu potrebno dosta novaca Milisavljev je, na nagovor prijatelja počeo da ulaže na berzu. Na akcijama, kaže, nikad nije izgubio zahvaljujući sreći, ali i znanju. Pročitao je brdo knjiga o berzanskom poslovanju. Sada na Njujorškoj berzi investira u fjučere i opcije. I mada već gotovo godinu dana živi u Somboru, on kaže da za posao kojim se bavi, nije bitno mesto boravka, jer postoji Internet.
Objavljeno na sajtu danas.rs »
17.03.2008.
